Hrana za dijetu

Zašto je potrebna hrana za dijetu

Zdrava prehrana u kojoj je i zdrava hrana za dijetu, pomaže u zaštiti od pothranjenosti u svim oblicima, kao i od nezaraznih bolesti (NCD), uključujući dijabetes, bolesti srca, moždani udar i rak. Nezdrava prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti vode globalni rizik za zdravlje. Zdrava prehrambena praksa započinje rano u životu – dojenje njeguje zdrav rast i poboljšava kognitivni razvoj, a može imati i dugoročne zdravstvene beneficije, poput smanjenja rizika od prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti te razvoja NCD-a kasnije u životu. Unos energije (kalorija) trebao bi biti u ravnoteži s potrošnjom energije. Da bi se izbjeglo nezdravo debljanje, potrebna je hrana za dijetu i ukupna masnoća ne smije prelaziti 30% ukupnog unosa energije. Unos zasićenih masti trebao bi biti manji od 10% ukupnog unosa energije, a unos transmasti manje od 1% ukupnog unosa energije, uz pomicanje potrošnje masti sa zasićenih i trans-masti na nezasićene masti, prema cilj uklanjanja industrijski proizvedenih trans-masti.

Ograničavanje unosa slobodnih šećera na manje od 10% ukupnog unosa energije dio je zdrave prehrane. Daljnje smanjenje na manje od 5% ukupnog unosa energije predlaže se za dodatne zdravstvene beneficije. Zadržavanje unosa soli na manje od 5 g dnevno (ekvivalentno unosu natrija manje od 2 g dnevno) pomaže u prevenciji hipertenzije i smanjuje rizik od srčanih bolesti i moždanog udara u odrasle populacije. Države članice WHO dogovorile su se da će smanjiti unos soli globalnom populacijom za 30% do 2025. ; također su se složili zaustaviti porast dijabetesa i pretilosti kod odraslih i adolescenata, kao i kod prekomjerne tjelesne težine u dječjoj dobi do 2025. godine.

Kako se konzumira hrana za dijetu

Konzumacija zdrave prehrane tijekom cijelog životnog ciklusa pomaže u sprečavanju pothranjenosti u svim njezinim oblicima, kao i niza nezaraznih bolesti (NCD) i stanja. Međutim, povećana proizvodnja prerađene hrane, brza urbanizacija i promjena načina života doveli su do promjene u prehrambenim obrascima. Ljudi sada konzumiraju više hrane s puno energije, masti, slobodnih šećera i soli / natrija, a mnogi ljudi ne jedu dovoljno voća, povrća i drugih dijetalnih vlakana poput cjelovitih žitarica. Točan sastav raznolike, uravnotežene i zdrave prehrane razlikovat će se ovisno o individualnim karakteristikama (npr. dob, spol, način života i stupanj tjelesne aktivnosti), kulturnom kontekstu, lokalno dostupnoj hrani i prehrambenim običajima. Međutim, osnovni principi onoga što čini zdravu prehranu ostaju isti kao što je i hrana za dijetu. Jedenje najmanje 400 g voća i povrća ili pet porcija voća i povrća dnevno smanjuje rizik od NCD-a i pomaže u osiguravanju odgovarajućeg dnevnog unosa prehrambenih vlakana. Smanjenje količine ukupnog unosa masti na manje od 30% ukupnog unosa energije pomaže u sprečavanju nezdravog debljanja kod odrasle populacije i djeluje kao hrana za dijetu. Također, smanjen je rizik od nastanka NCD-a. Većina ljudi konzumira previše natrija kroz sol (što odgovara konzumiranju prosječno 9–12 g soli dnevno) i nedovoljno kalija (manje od 3, 5 g). Visok unos natrija i nedovoljan unos kalija pridonose povišenom krvnom tlaku, što zauzvrat povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.

Što uključuje hrana za dijetu

Zdrava prehrana i hrana za dijetu uključuje sljedeće. Voće, povrće, mahunarke (npr. leća i grah), orašasti plodovi i cjelovite žitarice (npr. neprerađeni kukuruz, proso, zob, pšenica i smeđa riža). Najmanje 400 g (tj. pet porcija) voća i povrća dnevno, isključujući krumpir, batat, manioku i ostale škrobne korijene. Manje od 10% ukupnog unosa energije iz slobodnih šećera, što je ekvivalentno 50 g (ili oko 12 žličica na razini) za osobu zdrave tjelesne težine koja troši oko 2000 kalorija dnevno, ali u idealnom slučaju je manje od 5% ukupnog unosa energije za dodatne zdravstvene beneficije. Besplatni šećeri su svi šećeri koje proizvođač, kuhar ili potrošač dodaje hrani ili piću, kao i šećeri koji su prirodno prisutni u medu, sirupima, voćnim sokovima i koncentratima voćnih sokova.

Manje od 30% ukupnog unosa energije iz masti. Nezasićene masti (koje se nalaze u ribi, avokadu i orašastim plodovima, te u uljima suncokreta, soje, repice i maslina) poželjnije su od zasićenih masti (koje se nalaze u masnom mesu, maslacu, palminom i kokosovom ulju, vrhnju, siru, gheeu i svinjskoj masti) i trans – masti svih vrsta, uključujući industrijski proizvedene trans-masti (koje se nalaze u pečenoj i prženoj hrani te predpakirane grickalice i hranu, poput smrznute pizze, pita, kolačića, keksa, oblatni i ulja za kuhanje) trans-masti preživača (nalaze se u mesu i mliječnoj hrani od preživača, poput krava, ovaca, koza i deva). Predlaže se da se unos zasićenih masti smanji na manje od 10% ukupnog unosa energije, a trans-masti na manje od 1% ukupnog unosa energije. Konkretno, industrijski proizvedene transmasti nisu dio zdrave prehrane i treba ih izbjegavati. Manje od 5 g soli (što odgovara približno jednoj žličici) dnevno je potrebno kada je u pitanju hrana za dijetu.